Kompost i organski gnoj – Kako napraviti i koristiti za tvoj vrt?

Ako postoji jedan jedini korak koji možeš napraviti da dramatično poboljšaš zdravlje svog vrta – to je kompostiranje. Nije skupo. Nije komplicirano. Može se raditi u vrtu, na terasi, pa čak i na balkonu. A rezultat je nešto što tvoje biljke trebaju više od bilo kojeg gotovog gnojiva iz prodavnice.

Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka u plodni humus. Humus poboljšava strukturu tla, omogućava bolje zadržavanje vlage, povećava prozračnost tla, povećava njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuje ga hranjivim tvarima i povećava otpornost biljaka na štetnike i bolesti.

Ukratko: kompost je hrana za tlo, a zdravo tlo je temelj svega ostalog u vrtu.

Šta je kompost i kako nastaje

Kompost je organska tvar nastala kontroliranim razlaganjem biljnih i kuhinjskih ostataka uz pomoć mikroorganizama, crva i drugih organizama koji žive u tlu. Proces je u osnovi isti kao ono što se događa u šumi – lišće i grane padaju, razlažu se i postaju dio tla. Kompostiranje samo ubrzava i kontrolira taj prirodni proces.

Bakterije razgrađujući biljni materijal zagrijavaju hrpu na oko 50 stupnjeva Celzijusa. Temperatura se s vremenom smanjuje, proces nastavljaju mikrobi i na kraju nastaje humus – tamnosmeđa, mrvičasta, zemlja nalik tvar bez mirisa. Zreli kompost sadrži 70 do 80 posto organskih tvari, dušik, fosfor, kalij i kalcij – sve što biljkama treba za zdrav rast.

Kompost je gotov kada smjesa postane čvrsta, tamnosmeđe boje, mrvičaste strukture i bez mirisa.

Dvije vrste materijala: Smeđi i zeleni

Ovo je možda najvažniji princip kompostiranja koji početnici trebaju usvojiti: kompost treba ravnoteža između “smeđeg” i “zelenog” materijala.

Smeđi materijal bogat je ugljikom i daje kompostu strukturu. Razlaže se sporije. To su: suho lišće, slama, karton (bez tinte), novine, piljevina, drvene sječke, suhe stabljike biljaka, kokosova vlakna.

Zeleni materijal bogat je dušikom i “pokreće” mikrobiološku aktivnost. Razlaže se brže. To su: ostaci voća i povrća iz kuhinje, ljuske jaja, talog kave i čajne vrećice, svježe pokošena trava, ostaci biljaka iz vrta, pokošeno korovlje koje još nije stvorilo sjeme.

Optimalni omjer je otprilike dvije do tri dijela smeđeg na jedan dio zelenog materijala. Previše zelenog bez smeđeg – hrpa postaje mokra, smrdljiva i anaerobna. Previše smeđeg bez zelenog – proces se usporava do te mjere da treba godine.

Šta se ne smije staviti u kompost

Ovo je jednako važno kao i ono što se stavlja:

Ne kompostirati: meso, ribu i kosti – privlače štetnike i stvaraju loš miris.
Mliječne proizvode iz istih razloga.
Kuhanu hranu.
Bolesne biljke ili one napadnute gljivicama – spore mogu preživjeti kompostiranje i zaraziti tlo.
Korovlje koje je već stvorilo sjeme – sjeme može preživjeti i proklija u vrtu.
Pseće ili mačje izmetine jer mogu sadržavati patogene opasne za ljude.
Citate obojane ili lakirane drvo i karton s puno tinte.

Kako napraviti kompost: Korak po korak

Komposter ili hrpa

Kompost se može praviti u otvorenim hrpama na tlu ili u komposteru – posudi koja drži materijal zajedno i ubrzava proces zadržavanjem topline i vlage. Za vrtove, preporučuje se komposter od drveta ili plastike, minimalne zapremine 200 do 400 litara. Za balkone i terase postoje manji worm-komposti (vermikomposteri) koji rade uz pomoć crva i prikladni su čak i za stan.

Prema Gospodarskom listu, komposter treba smjestiti na sjenovito ili polusjenovito mjesto, na tlo a ne na beton – jer je važno da crvi i mikroorganizmi iz tla mogu ući u kompostnu hrpu. Dno kompostera ne treba biti zatvoreno.

Priprema i punjenje

Na dno kompostera položi sloj od deset centimetara slame ili sijena i zalij vodom. Ovako pripremljen komposter spreman je za punjenje. Na dno se stavlja grublji materijal – grančice, deblji komadi drveta – koji osiguravaju cirkulaciju zraka ispod hrpe.

Materijal se dodaje naizmjenično u slojevima: sloj smeđeg, sloj zelenog, ponovo smeđi. Što je materijal usitnjeniji – lakše se razlaže. Krupne komade grančica ili kore bolje je usitni prije dodavanja.

Vlaga i okretanje

Hrpa treba biti vlažna kao iscijeđena spužva – ne mokra, ne suha. Ako je presušena, razlaganje se usporava. Ako je prenatopljena, postaje anaerobna i počinje smrdjeti.

Okretanje hrpe – miješanje materijala lopatom ili vrtnom viljuškom – ubrzava kompostiranje jer unosi zrak koji potiče aerobne bakterije. Prema podacima Sveučilišta Illinois, okretanjem komposta svaka dva do tri tjedna može se dobiti gotov kompost za manje od dva mjeseca. Bez okretanja, proces traje šest do dvanaest mjeseci, a ponekad i do tri godine.

Ubrzavanje procesa

Ako želiš ubrzati kompostiranje, možeš dodati organski gnoj u peletima koji daje dodatni dušik i potiče mikrobiološku aktivnost. Na 200 litara komposta dodaje se oko jedan kilogram peleta.

Crvi – posebno kalifornijski crvi – izvanredni su kompostatori koji razlažu materijal brže od bakterija. Ako ih primjetiš u komposteru, dobrodošli su.

Vermikompostiranje je posebna metoda koja se temelji isključivo na radu crva i idealna je za stanove i balkone.

Organski gnoj: Kada nemam kompost ili ga nemam dovoljno

Kompost je kralj organskih gnojiva, ali nije jedina opcija. Postoje i drugi oblici organskog gnojenja koji su dostupni i efikasni:

Organski gnoj (od životinja) – već smo spominjali da se mora koristiti zgorjeli, odstajali gnoj, a nikako svježi jer može “spaliti” korijenje. Kravji, konjski i kokošji organski gnoj su najdostupniji. Kokošji je najintenzivniji po sadržaju dušika pa ga treba koristiti u manjim količinama i uvijek dobro razrijeđenog ili izmiješanog s kompostom.

Zelenišno gnojenje je metoda sadnje biljaka koje se ne beru nego se zaoru ili pokose i ostave na tlu da se razlože. Mahunarke poput bijele djeteline, grahorice i lupine fiksiraju dušik iz zraka i obogaćuju tlo. Raž, ječam i tritikale daju veliku biomasu koja se razlaže u organsku tvar. Ova metoda posebno je korisna za pripremu tla za sljedeću sezonu.

Gnojivo od biljaka – kopriva i gavez su biljke bogate hranjivim tvarima koje se mogu pretvoriti u tekuće gnojivo. Namočiš ih u vodu na tjedan do dva, procesiraš fermentaciju, razrijediš s vodom u omjeru 1:10 i koristiš za zalijevanje.
Gavez je posebno bogat kalijem, što ga čini izuzetnim za paradajz i ostalo voće u vrtu.

Malč od organskih materijala – slama, kora drveta, sitno usitnjena grančice – stavljen na površinu tla ne gnoji direktno, ali se postepeno razlaže i dodaje organsku tvar u tlo, a istovremeno čuva vlagu i sprečava rast korova.

Kada i kako koristiti kompost

Kompost se dodaje tlu jednom do dva puta godišnje – u proljeće prije sadnje i u jesen kao priprema tla za zimovanje. Plantella.hr navodi da se kompost zbog dugotrajnog djelovanja dodaje samo jednom u tri godine ako se radi o visokokvalitetnom, zrelom komposta – ali za prosječnog hobista godišnje dodavanje je preporučljiva praksa.

Kompost se može koristiti na više načina:

Kopanje u tlo: Kopaj kompost u gornji sloj tla na dubinu od 10 do 20 centimetara prije sadnje. Ovo je najefikasniji način jer kompost direktno dolazi u kontakt s korijenskom zonom.

Malčiranje: Rasporedi sloj komposta od pet centimetara po površini tla oko biljaka, bez dodirivanja stabljike. Postepeno se razlaže i ulazi u tlo. Istovremeno čuva vlagu i sprečava korovlje.

Supstrat za saksije: Kompost se miješa sa supstratom za saksije – obično u omjeru jedan prema tri – da bi dao dodatna hraniva. Nikada ne koristiti sam kompost u saksijama jer je pretežak i zadržava previše vlage.

Prijelazno gnojenje (top dressing): Posipanje komposta oko biljaka koje su već u rastu, u manjim količinama, kao prihrana tokom sezone.

Važan detalj koji ističe Dom na kvadrat: djelomično razgrađen kompost može spaliti korijen i stabljiku većine biljaka. Kompost koji ide u vrt mora biti potpuno zreo – tamnosmeđ, mrvičast i bez mirisa.

Kompost na balkonu: Je li to moguće?

Balkon nije prepreka za kompostiranje. Postoje dva praktična rješenja:

Vermikompost (crv-komposter) je kompaktna posuda u kojoj crvi razlažu kuhinjske ostatke u bogato gnojivo. Ne smrdi ako se pravilno vodi, ne zauzima puno prostora i može stajati čak i u kuhinji ili ostavi. Rezultat je crv-kompost – gnojivo iznimno bogato hranjivim tvarima – i tekućina zvana “crv-čaj” koja se razrijeđena koristi za zalijevanje.

Mini-komposter za balkon je manji komposter od 50 do 100 litara koji prima kuhinjske ostatke i sitni vrtni materijal. Nije tako efikasan kao veliki kompost u vrtu, ali daje dovoljno komposta za saksije i posude.

Kompostiranje kao filozofija vrta

Kompostiranje mijenja odnos prema otpadu. Ono što bi inače bacila u smeće – ostaci povrća, ljuske jaja, talog kave, suhe biljke – postaje sirovina za nešto vrijedno. Taj krug zatvaranja – od kuhinje i vrta, nazad u tlo – osnova je onoga što zovemo organskim vrtlarjenjem.

Kompostiranje je, kako ga opisuje Homeogarden, jedan zatvoreni krug suradnje čovjeka i okoliša u kojemu svi profitiraju – biljke dobivaju hranu, tlo postaje zdravije, a manje otpada završava na odlagalištima.

Za početnika koji još nije siguran gdje početi: kupi ili napravi najjednostavniji komposter, počni bacati ostake povrća i voća u njega i dodaj lišće ili slamu. Za šest do dvanaest mjeseci imat ćeš prvi vlastiti kompost – i vrtu koji to primijeti.