Sve veća upotreba antibiotika može biti odgovorna za porast alergije i astme u svijetu. Narušavajući prirodnu ravnotežu crijevne flore, antibiotici mogu spriječiti imunitet da razlikuje bezopasne tvari od onih koje su zaista opasne za nas.
“Naša crijevna flora je desna ruka našeg imuniteta”, – tvrdi Gary Huffnagle, profesor Interne Medicine, Mikrobiologije i Imunologije na fakultetu u Michiganu.
Njegova istraživačka ekipa ponudila je prvi eksperimentalni dokaz toga da poremećaj crijevne flore može izazvati alergijske reakcije i astmu.
U zadnjih 20 godina astma u svijetu je porasla za 160%. Trenutno u Americi od astme boluje 25% djece, a u Engleskoj 30%.
Doći do uzroka porasta astme i alergije nije jednostavno. Stručnjaci krive zagađeni okoliš, nezdravu hranu, čak i promjenu higijenskih navika. Neki stručnjaci već odavno među uzrocima ubrajaju i antibiotike.
“Povezanost astme i antibiotika je očigledna. Gdje god je poraslo korištenje antibiotika, porastao je i broj oboljelih od astme i alergije,” – govori prof. Huffnagle. “U državama gdje korištenje antibiotika nije prošireno, astma i alergija su rijetka pojava”.
Nova istraživanja u Berlinu su potvrdila da porast astme i alergije u državama zapadnog svijeta je proporcionalan rastu korištenja antibiotika.
Miševi reaguju na gljivice i plijesan
Huffnagle je proveo niz eksperimenata da bi potvrdio svoju teoriju. Grupa miševa je dobila terapiju antibioticima, a nakon toga su ih izložili gljivicama, koje se inače prirodno nalaze u našem okolišu i na ljudskoj koži.
Ova grupa miševa je imala puno veći postotak imunološkog odgovora na spore plijesni i gljivica nego grupa koja nije dobila antibiotik.
“Poremećaj crijevne mikroflore zbog terapije antibioticima može nas učiniti podložnim alergiji,” – kaže prof. Huffnagle. – “Od jednom više ne možete podnositi prisutnost gljivica i plijesni”.
Huffnagle je koristio različite vrste miševa da bi utvrdio da podložnost alergiji nije uzrokovana genima. Također, korištene su i razne vrste alergena. Kada se kao alergen koristio protein iz jajeta, reakcija na njega je bila slična astmi.
MOŽDA VAS ZANIMA I OVO: 9 prirodnih antibiotika za borbu protiv infekcija
Uloga probiotika
Prof. Huffnagle pretpostavlja da dobre bakterije utiču na to kako naš organizam reaguje na alergene. Međutim mehanizam ove reakcije još uvijek nije poznat.
Ova otkrića još više učvršćuju poruku mnogih doktora da se antibiotici smiju koristiti samo kada je to apsolutno neophodno. Nakon terapije antibiotika pacijenti bi trebali obavezno uzimati probiotike da bi obnovili uništenu crijevnu floru.
Konzumiranje sirovog voća, povrća i fermentirane hrane također pomaže obnavljanju crijevne flore. “Nakon što ste završili sa antibioticima, niste još gotovi,” – kaže prof. Huffnagle. – “Sada se trebate oporaviti od antibiotika!”
Prirodni antibiotici
Dok konvencionalna medicina dolazi do zaključka da se antibiotici trebaju koristiti što manje, alternativni liječnici poručuju: koristite prirodne antibiotike!
Prirodni antibiotici su isto tako učinkoviti kao i klasični, ali za razliku od njih ne škode Vašem zdravlju.
Prirodni antibiotici poput češnjaka, ekstrakta sjemenke grejpa, ehinaceje, propolisa i ulja origana zaštitit će Vas od mogućih infekcija.
Zdrava Alternativa je online vodič koji vas informira o najefikasnijim prirodnim metodama liječenja, čišćenju organizma, zdravoj ishrani, prirodnim načinima za gubitak kilograma i najnovijim vijestima alternativne medicine. Sve što Vas zanima možete pronaći u BLOG dijelu web stranice ili u pojedinačnim kategorijama. Pratite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram, i ne propustite niti jednu korisnu informaciju koja može unaprijediti Vaše zdravstveno stanje i način života.
***Informacije sadržane na web stranici Zdrava Alternativa nisu zamjena za profesionalni medicinski savjet i ne smiju se smatrati osnovom za donošenje odluka o liječenju. Svi tekstovi koji se nalaze na ovoj stranici isključivo su informativnog karaktera, a za usluge dijagnosticiranja i određivanja medicinskog tretmana obratite se svom doktoru.
