U svijetu gdje društveni status i priznanje igraju značajnu ulogu u definiranju osobne vrijednosti, neki pojedinci pribjegavaju stvaranju elaboriranih lažnih identiteta. Ovaj fenomen, koji psiholozi često nazivaju “fasadnim samopredstavljanjem”, predstavlja složen obrazac ponašanja koji zahtijeva dublje razumijevanje. Posebno je zanimljiv slučaj muškaraca koji, suočeni s percipiranim nedostatkom stvarnih kvaliteta ili postignuća, grade kompleksne lažne narative o sebi i svom životu.

Anatomija lažnog identiteta

Stvaranje lažnog identiteta nije jednostavan čin laganja – to je složen proces koji uključuje kontinuirano održavanje neautentične slike o sebi kroz različite aspekte života. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology identificira nekoliko ključnih komponenti ovog obrasca:

Fabriciranje životnih postignuća i kvaliteta

Osobe koje grade lažne identitete često pretjeruju ili potpuno izmišljaju:

• Profesionalna postignuća i kvalifikacije
• Društvene veze i poznanstva s utjecajnim osobama
• Materijalno bogatstvo i životni stil
• Osobne kvalitete i vještine

Studija objavljena u časopisu Personality and Individual Differences pokazuje da ovo fabriciranje često slijedi specifične društvene trendove i vrijednosti – osoba će pretjerivati upravo u onim područjima koja njihova ciljna skupina najviše cijeni.

Kreiranje iluzije društvene podrške

Posebno zanimljiv aspekt ovog fenomena je stvaranje privida široke društvene mreže i podrške. Istraživanje objavljeno u časopisu Social Psychological and Personality Science pokazuje da ove osobe često:

• Pretjeruju o broju i kvaliteti svojih prijateljstava
• Lažno predstavljaju prirodu svojih odnosa sa drugima
• Koriste društvene medije za stvaranje iluzije aktivnog društvenog života
• Manipuliraju grupnim situacijama kako bi stvorili dojam popularnosti

“Dobri momci” fasada

Jedan od najprepoznatljivijih obrazaca je kreiranje persone “dobrog momka” ili “fine osobe”. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Social and Personal Relationships pokazuje da ova strategija uključuje:

• Javno pokazivanje altruističnog ponašanja, ali samo kada je vidljivo drugima
• Verbalno naglašavanje vlastitih moralnih vrijednosti
• Strateško pokazivanje empatije u situacijama gdje donosi društvenu korist
• Izbjegavanje direktnih sukoba, ali često sudjelovanje u pasivno-agresivnim ponašanjima

Psihološki korijeni lažnog samopredstavljanja

Što motivira pojedince da ulažu značajnu energiju u održavanje lažne slike o sebi? Istraživanja pokazuju nekoliko ključnih faktora:

Duboka nesigurnost i nisko samopouzdanje

Studija objavljena u časopisu Clinical Psychology Review sugerira da je u korijenu ovog ponašanja često duboka nesigurnost i nisko samopouzdanje. Osobe koje ne vjeruju da njihovo autentično ja zaslužuje prihvaćanje i poštovanje mogu razviti alternativnu, idealiziranu verziju sebe.

Istraživači sa Sveučilišta u Michiganu otkrili su da je intenzitet lažnog samopredstavljanja često proporcionalan razlici između percepcije vlastitog “stvarnog ja” i “idealnog ja” – što je veći jaz, to je veća motivacija za stvaranje lažne persone.

Rana iskustva odbacivanja i kritike

Longitudinalna istraživanja objavljena u časopisu Development and Psychopathology pokazuju povezanost između ranih iskustava odbacivanja, posebno od strane značajnih muških uzora, i kasnije tendencije za lažnim samopredstavljanjem kod muškaraca.

Ključni faktori rizika uključuju:

• Djetinjstvo obilježeno uvjetovanom ljubavlju i prihvaćanjem
• Izloženost pretjeranoj kritici i visokim očekivanjima
• Nedostatak validacije autentičnih emocija i iskustava
• Modeliranje neautentičnog ponašanja od strane roditelja ili skrbnika

Društveni pritisci i maskulini ideali

Istraživanje objavljeno u časopisu Men and Masculinities sugerira da rigidni društveni standardi maskulinosti mogu doprinijeti ovom fenomenu. Kada muškarci osjećaju da ne mogu ispuniti društvena očekivanja o uspjehu, snazi ili dominaciji autentičnim sredstvima, mogu pribjegavati fabriciranju.

Studija provedena na više od 2000 muškaraca pokazala je da oni koji najviše internaliziraju tradicionalne maskuline norme, ali nemaju resurse za njihovo ispunjavanje, pokazuju najvišu razinu lažnog samopredstavljanja.

Granica između normalnog i patološkog

Važno pitanje koje se postavlja je: kada lažno samopredstavljanje prelazi iz uobičajenog društvenog ponašanja u područje psihološke patologije?

Kontinuum samopredstavljanja

Istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji naglašavaju da svi ljudi do određene mjere upravljaju dojmom koji ostavljaju na druge. Međutim, postoji kontinuum:

• Normalno upravljanje dojmom: selektivno naglašavanje pozitivnih aspekata sebe
• Povremeno pretjerivanje: povremeno uljepšavanje istine u specifičnim situacijama
• Kronično lažno predstavljanje: kontinuirano održavanje lažne persone
• Patološko laganje: kompulzivno laganje koje postaje centralni dio identiteta

Dijagnostički kriteriji i povezani poremećaji

Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5), kronično lažno samopredstavljanje može biti povezano s nekoliko psiholoških poremećaja:

Narcistički poremećaj ličnosti

Istraživanje objavljeno u Journal of Personality Disorders pokazuje snažnu povezanost između patološkog narcizma i elaboriranog lažnog samopredstavljanja. Ključne karakteristike uključuju:

• Grandiozni osjećaj vlastite važnosti
• Preokupiranost fantazijama o neograničenom uspjehu
• Vjerovanje u vlastitu posebnost
• Potreba za pretjeranim divljenjem
• Osjećaj prava (entitlement)
• Iskorištavanje drugih za postizanje vlastitih ciljeva

Histrionski poremećaj ličnosti

Studija objavljena u časopisu Comprehensive Psychiatry povezuje određene obrasce lažnog samopredstavljanja s histrionskim poremećajem ličnosti, koji karakterizira:

• Pretjerana emocionalnost i traženje pažnje
• Nelagoda kada nisu u centru pažnje
• Brzo mijenjanje i plitke emocije
• Korištenje fizičkog izgleda za privlačenje pažnje
• Impresionistički i nedetaljan govor
• Dramatičnost i teatralnost

Antisocijalni poremećaj ličnosti

U težim slučajevima, posebno kada lažno samopredstavljanje uključuje manipulaciju drugima radi osobne koristi, može postojati povezanost s antisocijalnim poremećajem ličnosti. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Abnormal Psychology identificira ključne karakteristike:

• Perzistentno nepoštivanje i kršenje prava drugih
• Sklonost prijevari i manipulaciji
• Impulzivnost i neuspjeh u planiranju unaprijed
• Iritabilnost i agresivnost
• Bezobzirno zanemarivanje sigurnosti sebe i drugih
• Nedostatak kajanja

Dugoročne posljedice lažnog identiteta

Održavanje lažnog identiteta ima značajne psihološke i socijalne posljedice:

Psihološki teret i stres

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Health and Social Behavior pokazuje da održavanje lažne persone stvara značajan psihološki teret:

• Konstantan strah od razotkrivanja
• Kognitivno opterećenje zbog potrebe za održavanjem konzistentnosti laži
• Nemogućnost formiranja autentičnih veza
• Progresivno udaljavanje od autentičnog selfa

Longitudinalna studija provedena na Sveučilištu u Torontu pokazala je da osobe koje dugoročno održavaju lažne identitete pokazuju povišene razine kortizola (hormona stresa) i imaju povećan rizik od anksioznih i depresivnih poremećaja.

Socijalna izolacija i površni odnosi

Paradoksalno, iako je često motivirano željom za socijalnim prihvaćanjem, kronično lažno samopredstavljanje često vodi do:

• Nemogućnosti formiranja dubinskih, intimnih odnosa
• Postupnog udaljavanja ljudi koji intuitivno osjete neautentičnost
• Stvaranja kruga površnih odnosa koji dodatno pojačavaju osjećaj izolacije
• Razvoja cinizma i nepovjerenja prema drugima

Eskalacija i komplikacije

Istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Reports pokazuje da lažno samopredstavljanje često slijedi obrazac eskalacije:

• Početne male laži zahtijevaju dodatne laži za održavanje konzistentnosti
• Vremenom, osoba mora ulagati sve više energije u održavanje lažne fasade
• Povećava se jaz između javne persone i privatnog doživljaja sebe
• Raste rizik od razotkrivanja, što može dovesti do značajnih socijalnih i profesionalnih posljedica

Prepoznavanje i intervencija

Za stručnjake u području mentalnog zdravlja, kao i za širu javnost, važno je razumjeti znakove koji mogu ukazivati na obrazac kroničnog lažnog samopredstavljanja:

Znakovi za prepoznavanje

Istraživanje objavljeno u časopisu Assessment identificira nekoliko ključnih indikatora:

• Nedosljednosti u životnoj priči i predstavljenim činjenicama
• Pretjerane reakcije na propitivanje ili provjeru informacija
• Dramatične promjene u predstavljanju sebe ovisno o društvenom kontekstu
• Izbjegavanje situacija gdje bi moglo doći do provjere tvrdnji
• Pretjerano naglašavanje veza s uspješnim ili poznatim osobama
• Diskrepancija između prikazanog životnog stila i vidljivih resursa

Terapijski pristupi

Za osobe koje prepoznaju ovaj obrazac u vlastitom ponašanju, postoje učinkoviti terapijski pristupi:

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

Istraživanje objavljeno u časopisu Cognitive Therapy and Research pokazuje učinkovitost KBT-a u adresiranju lažnog samopredstavljanja kroz:

• Identificiranje i preispitivanje temeljnih uvjerenja o vlastitoj vrijednosti
• Razvijanje zdravijih strategija za dobivanje validacije i prihvaćanja
• Postupno izlaganje autentičnom samopredstavljanju
• Razvijanje tolerancije na nesavršenost i ranjivost

Terapija prihvaćanjem i posvećenošću (ACT)

Novija istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate s ACT pristupom koji naglašava:

• Prihvaćanje neugodnih misli i osjećaja bez potrebe za izbjegavanjem
• Razvijanje psihološke fleksibilnosti
• Identificiranje osobnih vrijednosti i djelovanje u skladu s njima
• Razvijanje “promatrajućeg selfa” koji može prepoznati obrasce neautentičnosti

Fenomen muškaraca koji grade lažne identitete predstavlja složen psihološki obrazac koji se nalazi na sjecištu individualnih ranjivosti, društvenih pritisaka i potencijalnih psihopatoloških procesa. Umjesto jednostavnog osuđivanja, važno je razumjeti dublje psihološke potrebe koje motiviraju ovo ponašanje – potrebu za prihvaćanjem, validacijom i osjećajem vrijednosti.

Iako održavanje lažnog identiteta može kratkoročno pružiti iluziju prihvaćanja, dugoročno vodi do povećane izolacije, psihološkog stresa i potencijalno ozbiljnih posljedica. Prepoznavanje ovog obrasca, bilo u vlastitom ponašanju ili kod drugih, prvi je korak prema razvijanju autentičnijih i ispunjavajućih odnosa temeljenih na istinskom samopredstavljanju.

Ključna poruka je da autentičnost, unatoč svojoj ranjivosti, dugoročno vodi do dubljih veza, većeg samopouzdanja i boljeg mentalnog zdravlja nego najvještije konstruirana lažna persona.

Izvori:

Izvor fotografije: Freepik

Journal of Personality and Social Psychology: https://www.apa.org/pubs/journals/psp
Personality and Individual Differences: https://www.journals.elsevier.com/personality-and-individual-differences
Social Psychological and Personality Science: https://journals.sagepub.com/home/spp
Journal of Social and Personal Relationships: https://journals.sagepub.com/home/spr
Clinical Psychology Review: https://www.journals.elsevier.com/clinical-psychology-review
Development and Psychopathology: https://www.cambridge.org/core/journals/development-and-psychopathology
Men and Masculinities: https://journals.sagepub.com/home/jmm
Journal of Personality Disorders: https://guilfordjournals.com/loi/pedi
Comprehensive Psychiatry: https://www.journals.elsevier.com/comprehensive-psychiatry
Journal of Abnormal Psychology: https://www.apa.org/pubs/journals/abn
Journal of Health and Social Behavior: https://journals.sagepub.com/home/hsb
Psychological Reports: https://journals.sagepub.com/home/prx
Assessment: https://journals.sagepub.com/home/asm
Cognitive Therapy and Research: https://www.springer.com/journal/10608
American Psychiatric Association: https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/dsm

***Informacije na portalu Zdrava Alternativa nisu zamjena za profesionalni medicinski savjet i ne smiju se smatrati osnovom za donošenje odluka o liječenju. Svi tekstovi koji se nalaze na ovoj stranici isključivo su informativnog karaktera. Za usluge dijagnosticiranja i određivanja medicinskog tretmana obratite se svom doktoru.

Zdrava Alternativa je online vodič o zdravoj ishrani, ljekovitom bilju i zdravim navikama. Sve što Vas zanima možete pronaći u BLOG dijelu web portala ili u pojedinačnim kategorijama. Pratite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram, YouTube . Ne propustite niti jednu korisnu informaciju koja može unaprijediti Vaš način života.